Sinoć je u Domu kulture u Rovinju održano iznimno zanimljivo predavanje povjesničara Erica Ušića o grafitima iz razdoblja Drugog svjetskog rata i poraća u Istri. Ovi grafiti nisu bili samo crtkarije na zidovima, oni su bili snažno sredstvo političkog otpora, propagande i borbe za identitet u vremenima velikih promjena.
Grafiti kao izraz otpora fašizmu
Nakon Prvog svjetskog rata, Istra postaje dio Kraljevine Italije, a fašistička vlast počinje provoditi agresivnu politiku talijanizacije. U tom represivnom okruženju pojavili su se prvi antifašistički grafiti, ispisivani kao znak otpora. Ove poruke su bile tihi, ali hrabri glasovi onih koji su se suprotstavljali režimu.
Godine 1943., kapitulacijom Italije i dolaskom partizanskih jedinica, grafiti dobivaju novu svrhu, postaju sredstvo komunikacije i mobilizacije. Često su pisani na talijanskom jeziku kako bi doprijeli do što šire publike i pridobili nove pristaše. Ulice su postale platno na kojem su se ispisivale poruke o borbi za slobodu i pravdu.
Poruke koje su oblikovale povijest
Posebno zanimljiv bio je period 1946. godine, kada su aktivisti masovno ispisivali parole poput „Hoćemo Tita, nećemo kralja“ i „Istra je Jugoslavija“. Ove poruke odražavale su snažne političke tenzije i želju dijela stanovništva da se Istra priključi tadašnjoj Jugoslaviji.
Pisanje grafita u to vrijeme bilo je izuzetno rizično, oni koji su uhvaćeni u činu ispisivanja mogli su se suočiti s ozbiljnim kaznama. Boje su se improvizirano nabavljale, često korištenjem prirodnih materijala poput boksita, vapna i čak životinjske krvi.
Tragovi prošlosti vidljivi i danas
Iako su mnogi od ovih grafita izblijedjeli pod utjecajem vremena, neki su i dalje vidljivi, čuvajući uspomenu na političke borbe i društvene promjene koje su oblikovale Istru. Oni su svojevrsni spomenici ne samo jednoj ideologiji, već i hrabrosti pojedinaca koji su, riskirajući sve, pokušavali oblikovati svoju sudbinu.
Predavanje Erica Ušića pružilo je fascinantan uvid u povijest Istre kroz prizmu ulične umjetnosti i političkog aktivizma. Ovi grafiti ostaju podsjetnik na prošla vremena, ali i na važnost izražavanja stavova i borbe za pravednije društvo.
